48 ZANIMLJIVIH ČINJENICA O HRVATSKOJ RUKOMETNOJ REPKI NA EUROPSKIM PRVENSTVIMA OD KOJIH 'BOLI GLAVA'28/1/2020  Ovim putem Rukometni klub Metalac od srca čestita Hrvatskoj rukometnoj reprezentaciji na osvojenom srebru na Europskom rukometnom prvenstvu 2020. Dolje u tekstu su neke zanimljivosti i činjenice o hrvatskoj rukometnoj reprezentaciji koje smo posložili za istinske rukometne zaljubljenike te u čast i na slavu svim rukometašima, trenerima i rukometnim djelatnicima koji su bili dio hrvatske rukometne priče u prvih 100 nastupa Hrvatske na europskim rukometnim prvenstvima! Hvala Vam! Uživajte i samo bez živciranja! :) Iznad svih! Hrvatska! 48. Hrvatska je jedina dva puta samostalno organizirala europsko prvenstvo u rukometu, 2000. i 2018. godine. Suorganizatori EHF EURA 2020. Švedska, Norveška i Austrija također su samostalno ugostile najbolje rukometaše Europe. (2002., 2008. i 2010.) 47. Posljednje prvenstvo na kojem je nastupilo 12 reprezentacija održano je 2000. u Hrvatskoj. Zanimljivo, Hrvatska je bila domaćin i posljednjeg prvenstva 2018. na kojem se okupilo 16 najboljih reprezentacija Europe. Od 2020. na europskim prvenstvima nastupa 24 reprezentacije. 46. Europsko prvenstvo u Hrvatskoj 2000. bilo je prvo prvenstvo koje je odigrano tijekom zime (od 21. do 30. siječnja), a tako je ostalo i do danas. Prva tri europska prvenstva (1994., 1996. i 1998.) odigrana su tijekom svibnja ili lipnja. 45. Prvi produžeci u finalu europskih prvenstava odigrani su 30. siječnja 2000. u Ledenoj dvorani Doma sportova u Zagrebu. Tada je Švedska bila bolja od Rusije (32:31). Produžeci u finalnim utakmicama EP-a, do danas su odigrani samo još jednom, dvije godine kasnije u Švedskoj. 44. Na prvom europskom prvenstvu na kojem je nastupalo 16 reprezentacija (Švedska, 2002.) Hrvatska je zauzela posljednje mjesto. Na istom prvenstvu, Švedska je postala najuspješnija reprezentacija u povijesti EHF EURA do sada, a nakon što je u finalu svladala Njemačku nakon produžetka. Zanimljivo, Švedska je do danas, jedina država koja je okrunjena naslovom prvaka na domaćem terenu. Također, bila je to i posljednja zlatna medalja za Švedsku (ukupno četvrta zlatna medalja i treća u nizu, 1994., 1998., 2000. i 2002.). Novu medalju Švedska je dočekala na EHF EURU 2018. u Hrvatskoj (srebro). 43. Do danas rekordnih 20.000 gledatelja na jednoj utakmici europskog rukometnog prvenstva gledalo je polufinalnu utakmicu Srbija – Hrvatska u Kombank Areni u Beogradu na europskom prvenstvu 2012. 42. Na EHF EURU 2018. u Hrvatskoj Hrvatska nije imala strijelca u TOP 10 najboljih strijelaca prvenstva. Najučinkovitiji hrvatski strijelac bio je Manuel Štrlek (29 golova), na 12. mjestu, jednako kao i MVP Prvenstva Jim Gottfridsson iz Švedske. 41. Hrvatska je do sada na europskim rukometnim prvenstvima odigrala točno 100 utakmica. (60 pobjeda, 8 remija i 32 poraza). 40. Slavko Goluža je jedini do sada koji je osvojio medalju na europskim prvenstvima u ulozi igrača i izbornika (1994. bronca u Portugalu i 2012. bronca u Srbiji). 39. Kada govorimo o vratarima i broju završnih turnira na kojima su nastupili, ljestvicu predvode Valter Matošević i Mirko Alilović koji su branili hrvatski gol na čak šest prvenstava, Venio Losert putovao je na pet europskih prvenstava, Vlado Šola na četiri, a Mario Kelentrić na tri prvenstva. S najviše EURO medalja među vratarima može se pohvaliti Alilović, ukupno četiri (dva srebra i dvije bronce). Šola, Matošević i Losert imaju po jednu broncu, dok je Kelentrić bez medalje. 38. Iako u svojoj rukometnoj vitrini ima čak tri medalje sa svjetskih prvenstava (zlato iz Portugala 2003. i dva srebra - Tunis 2005. i Hrvatska 2009.) te zlato s OI u Ateni 2004., Goran Šprem nema medalju s europskih prvenstava na kojima je nastupao 2000., 2002. i 2004. 37. Najbolji strijelac Hrvatske rukometne reprezentacije u povijesti Mirza Džomba (ukupno 719 golova na svim natjecanjima) nema medalju s europske rukometne smotre. Džomba je bio najbolji strijelac EHF EURA 2004. u Sloveniji (46 golova), a na europskim prvenstvima igrao je čak 5 puta (od 1998. do 2006.). Mirza je ujedno i rekorder među reprezentativcima po broju sudjelovanja na prvenstvima bez osvojene medalje. 36. Valter Matošević bio je trener vratara na Europskom prvenstvu u Danskoj 2014. gdje je u ulozi vratara na svom posljednjem Euru nastupio Venio Losert s kojim je Matošević nastupao na EP-u 1998. i 2000. Zanimljivo, na istom prvenstvu, pomoćni trener izbornika Goluže bio je Zdravko Zovko, izbornik reprezentacije na EP-u 2000. u Hrvatskoj gdje je Goluža nastupao kao igrač, a u istoj ekipi bili su i Valter i Venio. 35. Slavko Goluža sudjelovao je na prvih sedam izdanja EHF EURA, od 1994. do 2006. Uz Golužu, sa sedam sudjelovanja na europskim prvenstvima mogu se još pohvaliti Vori, Čupić, Horvat i Duvnjak. 34. Finalne utakmice na EHF EURU 2020. odigrane su u Tele2 Areni u Stockholmu. Tele2 Arena je jedan od najmodernijih sportskih stadiona/dvorana u Europi, ovo polivalentno zdanje s pokretnim krovom može primiti do 33.000 gledatelja na tribinama i dom je dvaju nogometni klubova iz Stockholma. (Djurgårdens IF i Hammarby). 33. Najviše nastupa (odigranih utakmica) na europskim prvenstvima ima Zlatko Horvat (56) koji je nastupom u polufinalu EURA 2020. prestigao Igora Vorija (54). 32. Igor Vori bio je najbolji obrambeni igrač na EP-u u Norveškoj 2008. Dvije godine kasnije u Austriji, Vori je bio najbolji kružni napadač prvenstva. Time je Vori jedini Kauboj koji je primio nagradu za igru u obrani i napadu na dva prvenstva. 31. Dragi Ako nije ti bilo lako! Hrvatska je jedina sudionica europskih prvenstava koja se za vrijeme prvenstva zahvalila izborniku. Kraj prvenstva nije dočekao legenda svjetskog rukometa Abas Arslanagić koji se nakon tri pobjede iz prve tri utakmice (Mađarska, Njemačka, Slovenija) i dva poraza u nastavku (Jugoslavija i Rusija) nije plasirao u polufinale. Utakmicu za 5. mjesto s Češkom (27:25) uspješno je vodio privremeni izbornik Vlado Nekić. 30. Finalna utakmica na EHF EURU 2020. Hrvatska – Španjolska bila je 100. utakmica hrvatske reprezentacije na europskim prvenstvima. 29. Domagoj Duvnjak je jedini hrvatski reprezentativac koji je uz Balića proglašen najkorisnijim igračem prvenstva (MVP/Švedska/Austrija/Norveška 2020.). Dule je također bio najbolji razigravač (srednji vanjski) prvenstva u Danskoj 2014. 28. Marko Kopljar, kapetan hrvatske reprezentacije na EP-u 2016. i najbolji desni vanjski Europskog prvenstva 2012. u Srbiji u braku je sa sestrom Domagoja Duvnjaka. 27. Jedan od najstarijih igrača na EHF EURU 2020., kapetan Bosne i Hercegovine Nikola Prce s 39 godina prvi je put nastupio na europskom prvenstvu. Zanimljivo, Nikola Prce je kao junior nastupao za Hrvatsku (EP/U-20 2000. u Grčkoj/8.mjesto i SP/U21 2001. u Švicarskoj/9.mjesto). Tada su u istoj ekipi s Nikolom bili i neki novi klinci za koje će rukometni svijet tek saznati, Blaženko Lacković i Igor Vori koji će nekoliko godina kasnije postati svjetski prvaci (Portugal, 2003.). Također zanimljivo, izbornik tadašnje juniorske reprezentacije (SP, Švicarska) bio je otac Domagoja Duvnjaka, Ivo. Prce i Vori susreli su na suprotnim stranama 14 godina kasnije na SP-u u Kataru 2015. kada je Hrvatska u skupini svladala BiH rezultatom 28:21. 26. Stariji brat Igora Karačića, Ivan, je rukometni reprezentativac Bosne i Hercegovine. Obojica igraju na poziciji srednog vanjskog te su nastupili na EHF EURU 2020. Igor je na istom prvenstvu ponio titulu najboljeg igrača na svojoj poziciji. 25. Maida Arslanagić, kći Abasa Arslanagića, izbornika Hrvatske rukometne reprezentacije (EP Španjolska 1996.) igrala je za žensku rukometnu reprezentaciju Hrvatske na Europskom prvenstvu 2008. u Makedoniji pod vodstvom izbornika Zdravka Zovka (6. mjesto). Zdravko Zovko bio je izbornik Hrvatske rukometne reprezentacije na europskim prvenstvima 1994. u Portugalu i 2000. u Hrvatskoj. Također, Zovko je jedini izbornik koji je do sada vodio i mušku i žensku rukometnu reprezentaciju Hrvatske na europskim prvenstvima. 24. Venio Losert je najuspješniji hrvatski olimpijac s Ljetnih igara od osamostaljenja (dva zlata 1996./2004. i bronca 2012.). Losert je čekao na prvu europsku medalju do 2012. Uz Ivana Balića, koji je nosio zastavu Hrvatske na ceremoniji otvaranja Ljetnih olimpijskih igara u Pekingu 2008., Venio Losert je jedini rukometaš do sada kojem je pripala čast nositi zastavu Hrvatske četiri godine kasnije na Olimpijskim igrama u Londonu. 23. Na europskim prvenstvima 2012., 2014. i 2020. Hrvatska je imala dva igrača u TOP 10 strijelca prvenstva. 2012. Čupić je bio 5. strijelac prvenstva (42 gola), a Lacković 9. strijelac (32 gola). 2014. Duvnjak je bio 5. strijelac (36 golova), a Horvat 8. (33 gola). Na EP-u 2020. Domagoj Duvnjak je ponovio broj golova s prvenstva 2014. u Danskoj (ukupno 36, 9 sa sedam metara) te zauzeo 7. mjesto, dok je Igor Karačić zabio gol manje (35) i zatvara listu TOP 10 najboljih strijelaca turnira 2020. 22. S 19 godina Domagoj Duvnjak (1. lipnja 1988.) najmlađi je hrvatski reprezentativac koji je do sada zaigrao na europskom prvenstvu. Domagoj je svoju prvu utakmicu odigrao 17. siječnja 2008. u Norveškoj. Na utakmici s Poljskom u kojoj je Hrvatska slavila 32:27, Domagoj je zabio tri gola. Hrvatska je te godine osvojila prvo od tri srebra. 21. Mirko Bašić (14. rujna 1960.) je najstariji igrač koji je ujedno i najstariji debitant za Hrvatsku na europskim prvenstvima. Bašić je branio gol reprezentacije na EP-u 2000. u Hrvatskoj, a to je bio i njegov jedini nastup za Hrvatsku na europskim prvenstvima. Bašić je debitirao za Hrvatsku s 39 godina. Usporedbe radi, u istoj ekipi tada je bio i Goran Šprem, rođen 1979. godine kada je neuništivi Bašić s Jugoslavijom postao juniorski vice prvak svijeta na prvenstvu koje se igralo u Danskoj i Švedskoj. Respekt! 20. Znamo, znamo, samo nam njega ne spominjite! Thierry Omeyer ('ko je taj?), najbolji rukometni vratar u povijesti po anketi IHF-a iz 2010. odao je priznanje hrvatskom vrataru Mirku Bašiću kada je u najbolju sedmorku svih vremena uvrstio legendu među vratnicama Baška priznavši kako mu je upravo Bašić bio velika inspiracija. 19. Braća Valčić jedina su braća Kauboji koja su nastupala na europskim prvenstvima za Hrvatsku. Na prvenstvu u Norveškoj 2008. zajedno su osvojili srebro. Stariji brat Tonči, nastupao je na prvenstvima 2000., 2002., 2004., 2008. (srebro) i 2010. (srebro) dok je mlađi Brat Josip nastupao 2008. (srebro) i 2014. 18. Lino Červar je najuspješniji hrvatski izbornik na europskim rukometnim prvenstvima. Hrvatsku je vodio čak šest puta (2004., 2006., 2008., 2010. 2018. i 2020.). S tri srebra (2008., 2010. i 2020.), dva četvrta i jednim petim mjestom, Mago di Umago, daleko je ispred ostalih izbornika. Dva su izbornika vodila Hrvatsku na dva završna europska turnira, Zdravko Zovko (1994. i 2000.) i Slavko Goluža (2012. i 2014.). Zovko je tvorac prve hrvatske medalje iz Portugala 1994. (bronca) dok je 2000. u Hrvatskoj završio na šestom mjestu. Keta je nešto uspješniji od Zovka i može se pohvaliti s broncom iz Srbije 2012. te drvenom medaljom iz Danske dvije godine kasnije. Hrvatsku su još vodili i Željko Babić (Poljska, 2016. – bronca), Abas Arslanagić koji je smijenjen tijekom prvenstva pa je utakmicu za 5. mjesto 1996. u Španjolskoj odradio privremeni izbornik Vlado Nekić. Velimir Kljaić vodio je Hrvatsku 1998. u Italiji (8. mjesto), a Josip Milković 2002. u Švedskoj (16. mjesto). 17. Josip Milković, jedini je izbornik hrvatske rukometne reprezentacije bez pobjede na EP-u (Švedska 2002.). Hrvatska je u skupini redom izgubila od SR Jugoslavije (22:34), Njemačke (21:27) te Francuske (27:29). Zanimljivo, Josip Milković bio je hrvatski izbornik na prvoj međunarodnoj utakmici (prijateljska utakmica) koju je hrvatska reprezentacija odigrala 14. siječnja 1991. u Kutiji šibica s Japanom (23:23). Ćosova desna ruka, u ulozi pomoćnog trenera na ovoj povijesnoj utakmici bio je Lino Červar. 16. Uz Francusku i Španjolsku, Hrvatska je jedina sudjelovala na svim europskim prvenstvima, ukupno 14 puta. 15. Lino Červar je vodio reprezentaciju Italije na EHF EURU 1998. u Italiji. To je ujedno bio i jedini nastup Italije na prvenstvu Europe na kojem je Italija osvojila 11. mjesto pobjedivši Makedoniju u produžetku 27:26. Također, Lino je kao izbornik Italije osvojio srebro na Mediteranskim igrama u Bariju 1997. Zanimljivo, u finalu je bila bolja Hrvatska 21:20. 14. Ivano Balić je uz Nikolu Karabatića jedini igrač u povijesti EHF EURA koji je dva puta proglašen MVP-om europskog prvenstva, 2004. i 2006. 13. Pobjedom u finalu EHF EURA 2020. Španjolska je uzela osmu medalju na europskim prvenstvima i drugo zlato u nizu (dvije bronce, četiri srebra i dva zlata). Danska i Hrvatska imaju ukupno šest medalja s europskih prvenstava, a Švedska i Francuska pet. 12. Jakov Gojun je jedini hrvatski rukometaš s EP-a koji se može pohvaliti s dvije titule najboljeg obrambenog igrača (Austrija 2010. i Hrvatska 2018.) 11. Najduljii niz bez poraza na jednom prvenstvu Hrvatska je ostvarila na EHF EURU 2020. (7 pobjeda i 1 remi). Najdulji niz bez poraza prije EHF EURA 2020. Hrvatska je imala 2010. na EP-u u Austriji (6 pobjeda i 1 remi). 10. Najviše pogodaka (37) u jednoj utakmici EHF EURA Hrvatska je zabila Islandu (37:28) i Poljskoj (37:23) 2016. u Poljskoj. Najviše primljenih golova u jednoj utakmici Hrvatska je primila od Švedske 2018. (35). Utakmica u kojoj je Švedska slavila rezultatom 31:35 odigrana u Splitu. 9. Najteži poraz na europskim prvenstvima Hrvatska je doživjela 1998. u Italiji. Legendarni Lavrov i njegova Rusija nije imala milosti te je tada slavila rezultatom 29:14. Bila je to ujedno i utakmica u kojoj je Hrvatska zabila najmanje pogodaka na europskim prvenstvima. 8. Uz Ivana Balića, Manuel Štrlek je jedini hrvatski rukometaš koji je čak tri puta biran u najboljih 7 na europskim prvenstvima. Naše najbolje lijevo krilo u posljednih deset godina, (Austrija 2010., Poljska 2016. i Hrvatska 2018.). Zanimljivo, Štrlek je bio 4. strijelac EP-a u Poljskoj 2016. s istim brojem golova (43) kao i Balić 10 godina ranije kada je također bio 4. strijelac EP-a u Švicarskoj. 7. Polufinalna utakmica na EHF EURU 2020. Hrvatska - Norveška jedina je polufinalna utakmica na svim dosadašnjim prvenstvima koja je nakon 60 minuta završila bez pobjednika (23:23). Utakmica je odlučena u četvrtom produžetku, jedinim golom tijekom istog produžetka. Točku na 'i' ove povijesne utakmice stavio je Željko Musa četiri sekunde prije kraja (28:29) te tako poveo Hrvatsku u još jedno europsko finale. Prijenos utakmice pratilo je 1.347.070 gledatelja. 6. Hrvatska reprezentacija drži rekordan niz po broju uzastopnih ulazaka u polufinale EP-a. Sedam puta zaredom, od 2004. do 2016. Niz je prekinut na EP-u u Hrvatskoj 2018. Hrvatska je u tom statističkom segmentu iza sebe ostavila Švedsku, od 1994. do 2002. i Španjolsku, od 2012. do 2020. koje su po pet puta zaredom igrale polufinale. Danska ima niz od četiri uzastopna polufinala, od 2002. do 2008. 5. Ivan Čupić je najbolji hrvatski strijelac na europskim prvenstvima do sada (159 golova), u stopu ga prate Zlatko Horvat (155 golova, prestigao Balića na polufinalnoj utakmici s Norveškom, EURO 2020.) i Domagoj Duvnjak (154 gola prestigao Balića na finalnoj utakmici sa Španjolskom, EURO 2020.) Ivano Balić za repku je zabio 151 gol na europskim prvenstvima, a ljestvicu TOP 5 strijelaca zatvara Manuel Štrlek koji je za Hrvatsku zabijao 139 puta. 4. Kada govorimo o najboljim strijelcima Hrvatske iz igre, na vrhu liste je Ivano Balić (149 golova/6 sudjelovanja na EP-u), prati ga Domagoj Duvnjak koji je iz igre zabio 131 gol na ukupno 7 prenstava (prestigao Manuela Štrleka po golovima iz igre na polufinalnoj utakmici s Norveškom, EURO 2020.). Slijedi Štrlek sa 128 golova iz igre na 5 prvenstava te Zlatko Horvat koji ukupno zabio 114 golova iz igre, a na nastupio je na 7 europskih smotri. 3. Ivan Čupić je zabio više golova sa sedam metara nego iz igre (78 iz igre i 81 sa sedam metara). Također, Čupić je jedini igrač koji je tijekom europskih prvenstava izveo više od 100 sedmeraca – 81/105 (77%). Osim Čupića najviše golova sa sedam metara na europskim prvenstvima zabili su redom: Zlatko Horvat - 41/57 (72%), Slavko Goluža - 35/43 (81%), Mirza Džomba - 30/35 (86%) te Domagoj Duvnjak - 22/31 (71%). 2. Ivano Balić je najuspješniji pojedinac europskih prvenstava u povijesti. Dva je puta proglašen MVP igračem prvenstva (Slovenija 2004. i Švicarska 2006.). Jedini je igrač kojem je MVP titula dodijeljena dva puta zaredom. Mjesto u najboljih sedam na poziciji srednjeg vanjskog, Balić je osigurao čak tri puta (Slovenija 2004., Švicarska 2006. i Norveška 2008.). Hrvatski rukometni virtuoz bio je i najbolji strijelac prvenstva 2008. kada je titulu podijelio s Dancem Christiansenom i Francuzom Karabatićem (44 gola), dok je dvije godine ranije u Švicarskoj bio četvrti strijelac prvenstva ukupno i prvi strijelac kada gledamo golove iz igre (43). 1. Pobjedu s najviše golova prednosti na europskim prvenstvima Hrvatska je ostvarila 2016. godine u Poljskoj. Legendarna pobjeda nad Poljskom 37:23 (+14) donijela nam je polufinale, a 15 000 tisuća domaćih navijača ostavila u nevjerici. I tada su mnogi konačno shvatili: 'Ovo može samo Hrvatska!' Iznad svih! Hrvatska! Želite preuzeti tekst ili fotografije s web stranice? Slobodno! Prilikom preuzimanja sadržaja molimo pridržavajte se Uvjeta preuzimanja i korištenja sadržaja Web stranice rukometalac.com |
|
